Psorijaza je upalna kožna bolest poznata od davnih dana. Ako se ne liječi, može trajati godinama. Prepoznaje se po većinom okruglim, upalnim žarištima na koži na kojima se pojavljuju srebrnkasto-svijetle ljuske.
U Europi je otprilike dva posto stanovništva zahvaćeno psorijazom i ona je, uz akne, najčešća kožna bolest. Eskimi, Indijanci i afrički crnci ne obolijevaju od psorijaze, a i u Aziji je vrlo rijetka.
Kod dvije trećine bolesnika bolest nastupa izmedu 16. i 20. godine i ostaje cijeli život u promjenljivu obliku. Otprilike 20% bolesnika ima i promjene na zglobovima (Arthritis psoriatica).
Pravi uzrok bolesti je nepoznat, ali njezinu nastanku pogoduju različiti unutarnji i vanjski činitelji, npr. lokalne ozljede i streptokokne infekcije, previše alkohola, psihički stresovi, prekomjerna tjelesna težina i trudnoća, te svako iritiranje kože: kontaktni alergeni (terpentin, formaldehid, formalin), nošenje sintetičke odjeće, nagle promjene temperature, jako izlaganje sunčevim zrakama.

Pretpostavlja se da u nastanku bolesti odredenu ulogu ima genetska predispozicija (provedena su istraživanja na blizancima, odreclivani genetski markeri - HLA-sustav), ali još nema pouzdanih dokaza o tome. Temeljni mehanizmi psorijaze jesu:
• povećano stvaranje stanica u epidermusu (tablica 1) i
• upala u gornjem dijelu butina

Psorijaza je dobroćudna bolest i nikada ne izaziva zloćudne promjene. Javlja se u pustuloznom i nepustuloznom obliku (pustula = gnojni prištić).

Najčešći tip je PSORIASIS VULGARIS (oko 95%) koja se može javiti u vidu tipičnih primarno okruglih, oštro ograničenih žarišta, s lagano ispupčenim crvenilom, koje može biti pokriveno bijelim ljuskama. Broj žarišta je različit i promjenljiv. Najčešće se pojavljuje na laktovima, koljenima, vlasištu, u perianalnom području, oko pupka i u lumbosakralnoj regiji. Ponekad psorijatična žarišta mogu zahvatiti cijelu kožu, što se naziva eritrodermija. Atipična žarišta su dlanovi, stopala i zglobovi. Postoji akutni i kronični oblik (sl. 1 i 2).

PSORIASIS GUTTATA može se pojaviti nakon upale gornjih dišnih puteva uzrokovane streptokokom i najčešće zahvaća manje područje.

PSORIASIS PUSTULOSA GENERALISATA pojavljuje se najčešće u žena, kada se nakon iznenadnog eritema pokažu pustule veličine pribadače do veličine graška. K tomu često ide povišena temperatura, leukocitoza i hipokalcemija. Može se spontano izgubiti i ponovno javiti.

PSORIASIS PALMARUM ET PLANTARUM je poseban oblik Psoriasis pustulosa; pojavljuje se na dlanovima i tabanima. To su sterilne pustule veličine pribadače do zrna graška. Bolest se može proširiti i zahvatiti i matriks noktiju.

PSORIASIS ARTROPATHICA javlja se u približno 20% bolesnika sa psorijazom, kada se nakon promjena na koži javljaju i promjene na zglobovima. Pri pokretanju zglobova javlja se bol, a kasnije dolazi i do iskrivljenja malih zglobova na rukama i nogama, dok su veliki zglobovi pošteđeni. Klinički je psorijatični artritis veoma sličan reumatoidnom artritisu i često se može s njim zamijeniti, ako istodobno nema i psorijatičnih promjena na koži. Za njihovo je razlikovanje važno odrediti reuma faktor u serumu.

PSORIJAZA NA VLASIŠTU (sl. 3) zahvaća manja ili veća područja i često se, u početku, zamjenjuje sa seborejom. Stoga je posebno važno DA FRIZERI BUDU DOBRO EDUCIRANI kako bi u samom početku bolesti mogli upozoriti svoje klijentice.

O liječenju psorijaze - u sljedećem nastavku.

Napisala: Ljubica Miloš prof.
fitoterapeutkinja i kozmetičarka
tel: 01 2047 891

[Na vrh stranice]